ⓘ Free online encyclopedia. Did you know? page 359




                                               

Ars

Ars je crnogorski časopis za književnost, kulturu i društvena pitanja koji izlazi u nakladi Crnogorskog društva nezavisnih književnika a od 2001. i Otvorenog kulturnog foruma sa Cetinja. Ars je počeo izlaziti 1986., kao glasilo Književne općine C ...

                                               

Biblion: Crnogorska poezija devedesetih

"Biblion: Crnogorska poezija devedesetih" je knjiga crnogorskog pisca i književnoga kritičara Borislava Jovanovića koja je, u nakladi Crnogorskog društva nezavisnih književnika, tiskana 2006. u Podgorici.

                                               

Bokeljsko perojski dijalekt

Razlikujemo dvije skupine govora, različitog porijekla koje su se poprilično izjednačile u sadašnjem stanju, odnosno približavanju zetskom, ijekavskom staroštakavskom dijalektu ;

                                               

Božo Bulatović

Božo Bulatović crnogorski pjesnik, pripovjedač, romansijer, književni kritičar, antologičar, dramaturg, kazališni komentator, prevoditelj s ruskog jezika, kulturolog, urednik. Aktivni sudionik borbe za obnovu crnogorske države i priznanje crnogor ...

                                               

CDNK

Crnogorsko društvo nezavisnih književnika osnovano je 1990. kao protuteža djelovanju oficijelnog Udruženja književnika Crne Gore i s ciljem da se suprotstavi tadašnjoj politici rata i etničkog čišćenja. U svoje programske odredbe CDNK je uvrstilo ...

                                               

Crnogorski govori

Crnogorski govori su ijekavski/jekavski štokavski govori u Crnoj Gori, tj. u crnogorskom jeziku. U crnogorskim govorima kao cjelini su tri govorne skupine: skupina govora crnogorskoga dijela Sandžaka. sjeverozapadna i jugoistočna, Broj specifično ...

                                               

Crnogorski jezik

Crnogorski jezik, materinski jezik Crnogoraca i dio jezičnoga sustava koji se stručno naziva srednjojužnoslavenski dijasustav.

                                               

Crnogorski književni urbanitet

"Crnogorski književni urbanitet" je knjiga crnogorskog pisca i književnog kritičara Borislava Jovanovića koja je, u nakladi Centralne narodne knjižnice "Durde Crnojević" iz Cetinja, tiskana 2005. godine. Prema ocjeni književnog kritičara Rajka Ce ...

                                               

Gorski vijenac

Gorski vijenac, klasično djelo crnogorske nacionalne književnosti Petra II. Petrovića Njegoša, crnogorskog državnoga poglavara, mitropolita i pjesnika. Gorski vijenac je ep napisan narodnim, crnogorskim jezikom 1846. na Cetinju. Tiskan je 1847. u ...

                                               

Istorija crnogorske književnosti

Istorija crnogorske književnosti je troknjižje tiskano 2012. u nakladi Instituta za crnogorski jezik i književnost. Troknjižje karakterizira analitičko-sintetizirana obrada crnogorske književnosti na ukupno 1.620 strana. Pisana je književnost u n ...

                                               

Borislav Jovanović

Borislav Jovanović, na crnogor.ćiril. Борислав Јовановић crnogorski pisac, pjesnik, esejist, književni kritičar. Tijekom 1990-ih i kasnije Jovanović, kao utjecajni kolumnist dnevnog lista Pobjeda i Crnogorskog književnog lista, afirmirao je pleja ...

                                               

Novak Kilibarda

Novak Kilibarda, crnogorski je političar i književnik, povjesničar usmene književnosti i sveučilišni profesor. Prvi predsjednik senata DANU.

                                               

Osporavana kultura: Kritike i polemike

Osporavana kultura:Kritike i polemike je knjiga crnogorskoga književnika Radoja Radojevića koja je posthumno tiskana 2006. godine u Podgorici, u nakladi autorove obitelji a uz financijsku potporu Vlade Crne Gore.

                                               

Pravopis crnogorskoga jezika

Pravopis crnogorskoga jezika zasnovan je na sljedećim normama: Model za crnogorsku jezičnu normu je jezički sloj koji pripada svim autohtonim crnogorskim gradanima; Pravopis poštuje normu: Piši kao što zboriš, a čitaj kako je napisano; Ijekavica ...

                                               

Spornik

Spornik je naslov knjige Borislava Jovanovića, crnogorskog književnika i književnoga kritičara, sa izborom poezije Radovana Zogovića u povodu obljetnice stogodišnjice njegova rodenja. Tiskan je Spornik u nakladi Dukljanske akademije nauka i umjet ...

                                               

Diglosija

Diglosija je sociolingvistički termin, koji potječe s kraja pedesetih godina dvadesetoga stoljeća, kada ga je prvi put u suvremenom smislu uporabio američki jezikoslovac Charles Albert Ferguson. Naravno da je sama riječ postojala i prije Ferguson ...

                                               

Grčko jezično pitanje

Podrobniji članak o temi: Gramatika novogrčkog jezika Godine 1976. dimotiki je proglašena službenim jezikom. Osamdesetih godina katarevusa se još donekle koristila jedino u vojsci, pravosudu i crkvi. Jezičnom reformom iz 1982. i uvodenjem monoton ...

                                               

Razlike izmedu hrvatskoga i srpskoga književnog jezika

Razlike izmedu hrvatskoga i srpskoga književnog jezika jezikoslovna je studija dr. Petra Guberine i dr. Krune Krstića, objavljena 1940. godine u izdanju Matice hrvatske.

                                               

Vida Barac-Grum

Vida Barac-Grum hrvatska jezikoslovka, dijalektologinja, kroatistica, onomastičarka i leksikografkinja. Istražuje dijalektologiju hrvatskoga jezika, osobito kajkavsko narječje i čakavsko narječje Gorskog kotara, kao i urbani govor grada Zagreba. ...

                                               

Benrathska linija

Benratskom linijom naziva se jezična granica izmedu regionalnih narječja sjeverne Njemačke i jezičnog područja gdje se govori gornje- odnosno srednjenjemački jezik. Ta zamišljena linija proteže se u smjeru zapad - istok poprijeko preko Njemačke i ...

                                               

Čakavsko narječje

Čakavsko narječje hrvatskoga jezika - jedno od triju glavnih narječja od kojih je satkan hrvatski jezik, uz kajkavsko i štokavsko. Čakavsko narječje bilo je osnova stilizacije prvog hrvatskoga standardnoga jezika u javnoj uporabi, taj jezik zasni ...

                                               

Dijalekt

Dijalekt je naziv za govor odredenog područja ili skupine ljudi. Dijalekt je hijerarhijski iznad razine govora odredenog mjesta, a ispod razine narječja, odnosno jezika. Jezikoslovna disciplina koja proučava dijalekte naziva se dijalektologija. J ...

                                               

Dijalektologija

Dijalektologija je jezikoslovna disciplina kojoj su predmet proučavanja narječja i dijalekti kojega jezika u sadašnjemu razvojnome stanju i njihovome povijesnome razvoju. Osim genetskih značajki pojedinoga idioma, dijalektologija proučava i druge ...

                                               

Dubrovački dijalekt

Današnji dubrovački dijalekt jest zapadnoštokavski poddijalekt i dio je novoštokavskoga jekavskoga dijalekta štokavskoga narječja hrvatskoga jezika. Dalibor Brozović ga naziva poddijalektom istočnohercegovačkog dijalekta, a Iva Lukežić ga naziva ...

                                               

Esekersko narječje

Esekersko narječje je hrvatski naziv za miješano osječko njemačko narječje u izumiranju. Izvedenica je od riječi Esseker, a ova od toponima Essek,Osijek. Govornici esekerskog narječja zovu svoj dijalekt esekeriš.

                                               

Govori moliških Hrvata

Govori moliških Hrvata ili moliškohrvatski govori arhaični su govori hrvatskog jezika moliških Hrvata koji se, unatoč okruženosti talijanskim govornim područjem, uspio sačuvati do današnjeg dana. Jezikoslovci su zapisali do 3000 izvornih moliškoh ...

                                               

Gradišćanskohrvatski jezik

Gradišćanskohrvatski jezik je narječje hrvatskoga jezika kojim govore Gradišćanski Hrvati u Gradišću u Austriji.

                                               

Istočnobosanski dijalekt

Istočnobosanski dijalekt hrvatskoga jezika jedan je od četiri hrvatska zapadnoštokavska dijalekta štokavskoga narječja uz čakavsko i kajkavsko narječje. Karakterizira ga ijekavski refleks jata, šćakavski govor i nenovoštokavska akcentuacija. Ovim ...

                                               

Ivšićev zakon

Ivšićev zakon, takoder poznat kao Stangov zakon, je naglasni zakon praslavenskoga jezika koji je dobio ime po otkrivačima Stjepanu Ivšiću koji ga je otkrio 1911. godine i Christianu Schweigaard Stangu koji ga je neovisno o Ivšiću otkrio 1957. god ...

                                               

Izoglosa

Izoglosa je geografska granica neke jezične pojave, npr. izgovora nekog samoglasnika, značenja riječi, ili neke gramatičke osobine. Glavni dijalekti su obično odijeljeni cijelim snopom izoglosa. Neki primjeri izoglosa su: Centum-satem izoglosa ra ...

                                               

Kajkavsko narječje

Kajkavsko narječje jedno je od triju glavnih narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i štokavsko. Naziv potječe od odnosno-upitne zamjenice kaj, koja je nastala od arhaičnih zamjenica kъ i jь ъ i ь oznake su za poluglase. Kasnije se drugi polugla ...

                                               

Morfologija kajkavskog narječja

Morfološke jezične posebnosti kajkavskoga narječja hrvatskoga jezika možemo podjeliti na posebnosti vezane za pojedine deklinacijske obrasce: ČŠ: N jd. muškoga roda = A jd. muškoga roda: A jd. muškoga roda = G jd. muškoga roda BITNO! K: A jd. muš ...

                                               

Narječja hrvatskog jezika

Hrvatski narodni jezik je govorni jezik Hrvata, a sastoji se od triju narječja koja su Hrvati razvili tijekom svoje povijesti. Hrvatski jezik nije samo štokavština ili samo čakavština niti je to samo kajkavština, hrvatski jezik jest suodnos svih ...

                                               

Narječje

Narječje je jezična grana kojom govore stanovnici odredenog zemljopisnog područja. Broj govornika i veličina područja mogu biti proizvoljno veliki. Logičnim slijedom proizlazi da se narječje, koje se govori na nekom velikom području, sastoji od v ...

                                               

Neoakut

Neoakut je vrsta naglaska koji se razvio u praslavenskom jeziku povlačenjem naglasaka kroz Ivšićev zakon. Tradiocionalno se rekonstruira kao naglasak uzlazne intonacije, prema slovenskom jeziku u kojem je uzlazan i prema ruskom jeziku gdje je uzl ...

                                               

Novoštokavski jekavski dijalekt

Novoštokavski jekavski dijalekt znatnim svojim dijelom jedan je od četiri zapadnoštokavska dijalekta štokavskoga narječja hrvatskoga jezika kojim se služe Hrvati uz čakavsko i kajkavsko narječje. U prošlosti je ovaj dijalekt neopravdano nazivan i ...

                                               

Njemački jezici

Njemački jezici, grana visokonjemačkih jezika šire zapadnogermanske skupine germanskih jezika koji se govore u središnjoj Europi a obuhvaća 19 jezika, od kojih je jedan izumro, starofranački.

                                               

Praslavenski naglasni tipovi

Praslavenski naglasni tipovi ili praslavenske naglasne paradigme su rekonstruirane kategorije mjesta naglasaka u praslavenskom jeziku. U slavistiku ih je uveo Christian Stang 1957. godine. Tradicijski se označavaju malim slovima a, b i c. Njihovi ...

                                               

Pravilo Jakubinski-Meyer

Pravilo Jakubinski-Meyer, takoder poznato kao zakon Jakubinskoga i Meyera je pravilo glasovnih promjena koje je djelovalo unutar čakavskog dijalekta hrvatskoga jezika u 12. i 13. st. Pravilo je dobilo ime po Lavu Jakubinskom koji ga je otkrio 192 ...

                                               

Rezijanski jezik

Rezijanski jezik je autonomno narječje slovenskog jezika, kojim govori oko 1.500-3.000 ljudi, ponajviše u Reziji. Neki talijanski nacionalistički krugovi tvrde, da je rezijanski samostalan jezik i da nije slavenski, nego romanski jezik. Zbog izol ...

                                               

Slavonski dijalekt

Slavonski dijalekt je štokavski dijalekt koji sadrži mnoge arhaične osobine u odnosu na druge štokavske dijalekte, a rasprostranjen u Slavoniji. Njime u načelu govore samo Hrvati koji sebe najčešće nazivaju Šokci. Slavonskim se dijalektom govori ...

                                               

Speyerova linija

Speyerova ili Mainlinija je izoglosa prema sjevernim dijalektima, koji imaju geminacijsku stanku u riječima poput Appel "jabuka", od južnih dijalektata koji imaju afrikatni suglasnik: Apfel. Linija počinje u Alzasu nedaleko Strasbourga, i proteže ...

                                               

Štokavsko narječje

Štokavsko narječje, jedno od triju narječja hrvatskoga jezika, uz čakavsko i kajkavsko. Štokavsko je narječje takoder temelj standardnima jezicima Srba, Bošnjaka i Crnogoraca. Naziv potječe od odnosno-upitne zamjenice što. Nastala je od arhaične ...

                                               

Šumadijsko-vojvodanski dijalekt

Šumadijsko-vojvodanski dijalekt je dijalekt štokavskoga narječja. Pripada novoštokavskim dijalektima. Govori se na sjeveru Republike Srbije, a naziv je dobio po prostiranju na područjima Šumadije i Vojvodine. Obuhvaća središnje dijelove Šumadije, ...

                                               

Zapadni dijalekt

Zapadni dijalekt je novoštokavski dijalekt hrvatskoga jezika i najrasprostranjeniji je medu Hrvatima od sva četiri hrvatska zapadnoštokavska dijalekta štokavskoga narječja. Ovim dijalektom apsolutnom večinom govore Hrvati a uz njih rabi ga i manj ...

                                               

Zapadnoštokavsko narječje

Zapadnoštokavsko narječje bilo je jedno od triju narječja hrvatskoga jezika koje su razvili Hrvati iz dinarske skupine uz panonsku i primorsku skupinu. Nacionalna dimenzija zapadne štokavštine vrlo je jasna, u današnjem kontekstu dijalektima podr ...

                                               

Figure (jezik)

Figure su pjesnički izrazi kojima se mijenja značenje riječi, koriste svojstva glasova, stvaraju posebni ukrasi kojima se odlikuje pjesnički, umjetnički stil u jeziku.

                                               

Antropomorfizam

Antropomorfizam, od grčkih riječi ánthrōpos, u značenju "čovjek" i morphē, "oblik", je davanje nekih specifično ljudskih karakteristika životinjama, biljkama, prirodnim ili natprirodnim fenomenima i božanstvima. Karakteristika antropomorfizma je ...

                                               

Pars pro toto

Pars pro toto retorička je figura koja doslovce znači "dio se tretira kao cjelina". Koristi se tako da se naziv objekta zamijeni nazivom jednog ili više njegovih dijelova, primjerice: "krov nad glavom" umjesto kuće itd. "njegov vlastiti kut" umje ...

                                               

Germanistika

Germanistika, u širem i starijem značenju označava znanstvenu disciplinu kojoj su predmetom proučavanja kultura, predaja, običaji, religija, povijest, jezik i književnost starih i suvremenih germanskih naroda. U novijem i užem značenju, to je dis ...