ⓘ Free online encyclopedia. Did you know? page 358




                                               

Mit o Sizifu

Mit o Sizifu je knjiga filozofskih eseja francuskog egzistencijalističkog filozofa Alberta Camusa. Djelo je prvi put objavljeno 1942.

                                               

O pjesničkom umijeću

Poetika ili O pjesničkom umijeću jedno je od najpoznatijih Aristotelovih djela koje u 26 glava govori o pjesništvu, analizira ga, svrstava i opisuje. Poetika se može zamisliti kao učenje koje se razvija od razmatranja opće prirode književnosti, p ...

                                               

Rani radovi (Marx i Engels)

Pod imenom Rani radovi tiskan je u Zagrebu 1953. godine izbor iz djela Karla Marxa i Friedricha Engelsa, nastalih u ranom razdoblju njihove djelatnosti, 1843-1845. godine. Neka od tih djela ostala su u obliku rukopisa i nisu bila objavljena do 19 ...

                                               

Sumrak idola

Sumrak idola je jedno od Nietzscheovih zadnjih djela, dovršeno 30. rujna 1888. u Torinu. Sažetak je to njegovih kasnijih filozofskih stavova," već ranije razradivani problemi, no sad izneseni na sažetiji i zaoštreniji način”, a riječima samog Nie ...

                                               

Sustav prirode

Sustav prirode ili, zakoni morala i fizičkog svijeta, filozofsko djelo barona dHolbacha, izvorno objavljeno pod imenom Jeana-Baptistea de Mirabauda, preminulog člana francuske akademije znanosti. DHolbach je knjigu napisao i objavio - moguće uz p ...

                                               

Što je prosvjetiteljstvo (Foucault)

Michel Foucault je 1984. napisao kraći tekst Što je prosvjetiteljstvo u kome nadovezuje svoju filozofiju na Kantova razmišljanja u istoimenom članku iz 1784. godine. U ovom Foucaultovom tekstu nalazimo misao da se u razdoblju poslije prosvjetitel ...

                                               

Utopija (djelo Tome Morusa)

Godine 1516. Thomas More napisao je svoje najpoznatije i najkontroverznije djelo, Utopiju, punim naslovom De Optimo Reipublicae Statu deque Nova Insula Utopia. U njemu pripovjedač Rafael Hitlodej opisuje društveno i političko uredenje imaginarne ...

                                               

Uvodi u filozofiju

Postoji relativno velik broj knjiga naslovljenih Uvod u filozofiju, Povijest filozofije ili slično. One su medusobno vrlo raznolike, u skladu sa problemom navedenim u uvodu članka Filozofija: nemoguće je definirati filozofiju; ima isto toliko def ...

                                               

Zašto nisam kršćanin

Zašto nisam kršćanin je esej kojeg je 1927. godine napisao britanski filozof Bertrand Russell, a The Independent ga je pozdravio kao "devastirajućeg u svojoj uporabi hladne logike", dok ga je Njujorška javna knjižnica uvrstila na svoj popis najut ...

                                               

Životi i mišljenja znamenitih filozofa

Životi i mišljenja znamenitih filozofa je kompilacija životopisa antičkih grčkih filozofa koju je u 3. stoljeću pr. Kr. napisao Diogen Laertije. Naslov grčkog izvornika razlikuje se u detaljima u različitim rukopisima, na primjer: Λαερτίου Διογέν ...

                                               

Dijalektika

Dijalektika je filozofski pojam koji ima više značenja. U povijesti filozofije dijalektika je imala mnogo značenja: metoda pobijanja na temelju neizravnih dokaza, sofistička argumentacija, proces spoznavanja od osjetilne stvarnosti do spoznaje na ...

                                               

Finitizam (filozofija)

Pojam Finitizam koristi se ponekad u filozofiji, odnosno filozofskoj antropologiji, za označavanje onih koncepcija koje ističu načelnu i neizbježnu konačnost ljudskog bića, kojem ono beskonačno uvijek izmiče) Čovjeku su u njegovom osobitom načinu ...

                                               

Hermeneutika

Hermeneutika je znanost, doktrina, način ili vještina tumačenja značenja i/ili poruke tekstualnog zapisa, govornog izričaja, umjetničke tvorevine ili obrasca ponašanja. Značajno je područje u kontinentalnoj filozofiji 20. stoljeća. Vjerojatno dol ...

                                               

Pojam

Pojam, u logici, je misao o biti onoga o čemu mislimo, odnosno, o bitnim karakteristikama onoga o čemu mislimo, opće je obilježje. Kod pojma razlikujemo: sadržaj, obujam i doseg. Sadržaj čine bitne karakteristike nekog pojma, odnosno, ono što neš ...

                                               

Poststrukturalizam

Poststrukturalizam je skupina teorija s korijenima u strukturalističkim tradicijama, čvrsto povezana s francuskim jezikoslovcima oko 1960-ih pa sve do skorašnjih desetljeća. Najraniji poststrukturalisti bili su Michel Foucault, Jacques Lacan, Cla ...

                                               

Pragmatizam

Pragmatizam označava filozofski stav koji smatra da su ideje dobre samo kao plan djelovanja i da imaju vrijednost prema učinku – ili prema koristi. Kao školu razmišlanja u filozofiji, utemeljili su pragmatizam američki filozofi Charles Sanders Pe ...

                                               

Pravda

Pravda označava idealno stanje društvenih medudjelovanja u kojim vlada poštena i nepristrana ravnoteža interesa i raspodjela dobara kao i mogućnosti izmedu osoba ili skupina. Predstavlja vrijednosno načelo raspodjele koje odreduje koliko dobara i ...

                                               

Relativizam

Relativizam je filozofsko shvaćanje kako ništa ne vrijedi apsolutno i nužno, nego tek u odnosu prema nečemu drugom. Temelje relativizma postavio je grčki filozof Protagora, koji je živio u 5. stoljeću prije Krista. Relativizam ne priznaje nikakve ...

                                               

Realizam (filozofija)

Ove rasprave mogu u 21. stoljeću izgledati posve daleke i apstraktne. One su naravno bile uklopljene u teološke diskusije koje su tada, a i danas, bile posve nerazumljive velikoj većini kršćanskih vjernika ali se zbog njih moglo i na lomači završ ...

                                               

Filozofski fakultet u Sarajevu

Filozofski fakultet u Sarajevu je visokoobrazovna ustanova iz Sarajeva. Dio je Sveučilišta u Sarajevu. Osnovan je 1950. godine. Medu najstarijim je visokoobrazovnim ustanovama u Bosni i Hercegovini. Danas ima 13 odsjeka i dvije katedre. To su: Fi ...

                                               

Anto Babić

Anto Babić, bosanskohercegovački povjesničar. Roden je u Grahoviku kraj Travnika 1899. godine, umro u Sarajevu 1974. godine. Osnovnu školu pohadao je u Docu, gimnaziju u Travniku i Sarajevu, gdje je maturirao 1919. godine. Diplomirao je povijest ...

                                               

Josip Baotić

Josip Baotić je hrvatski jezikoslovac iz BiH. Roden je u Kostrču kod Orašja. Studij južnoslavenskih jezika i jugoslavenske književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1966. godine. Magistarski rad pod nazivom Akcenat u govoru sela ...

                                               

Milenko Brkić

Roden u Sarajevu 2. veljače 1944. Osnovnu školu završio je u Čitluku, Učiteljsku školu u Mostaru, Filozofski fakultet u Sarajevu. Kratko je radio u Medicinskoj školi u Sarajevu odakle prelazi na Filozofski fakultet u Sarajevu, gdje je i doktorira ...

                                               

Ekrem Čaušević

Studij orijentalnih jezika turski, arapski i perzijski i književnosti završio na Filozofskom fakultetu u Sarajevu 1974. Na istome fakultetu predavao je do travnja 1992. Godine 1994. utemeljio je Katedru za turkologiju, koja danas djeluje u sklopu ...

                                               

Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu

Dekani Filozofskog fakulteta u Sarajevu od osnivanja 1950. do suvremenog doba birani su na jednu mandatnu školsku godinu i na dvije mandatne školske godine. Vremenom je mandat od jedne i od dvije godine mogao biti reizboran. Danas se dekan bira n ...

                                               

Zdenko Lešić

Zdenko Lešić, hrvatski književni povjesničar i teoretičar, kritičar, esejist, prozaist i prevoditelj s engleskoga jezika iz BiH. Dugogodišnji profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu i autor više knjiga iz oblasti nauke o književnosti. Član A ...

                                               

Marko Šunjić

Marko Šunjić, povjesničar, medievalist, akademik AZU BiH. Marko Šunjić roden je u Rodoču kod Mostara 15. studenoga 1927. Umro je u Sarajevu 30. ožujka 1998. Poslije završenog osnovnog i srednjeg obrazovanja studirao je povijest na Filozofskom fak ...

                                               

Juraj Martinović

Juraj Martinović je bosanskohercegovački književni povjesničar, prevoditelj, esejist, novinar, i akademik. Bio je sarajevski gradonačelnik i dekan Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Govori slovenski, ruski, engleski i francuski. Juraj Martinović j ...

                                               

Kasim Prohić

Kasim Prohić, bosanskohercegovački filozof i profesor estetike i suvremene filozofije na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Završio je Filozofski fakultet u Sarajevu, gdje je i doktorirao 1964. godine. Predavao je estetiku i suvremenu filozofiju n ...

                                               

Salko Nazečić

Salko Nazečić, povjesničar književnosti, član AZU BiH. Završio je studij jugoslavenske i komparativne književnosti s teorijom književnosti na Filološkom fakultetu u Beogradu 1928. Radio je kao srednjoškolski profesor u Mostaru, Trebinju i Dubrovn ...

                                               

Vlado Sučić

Redoviti je profesor na Odsjeku za romanske jezike i književnosti Filozofskog fakulteta u Sarajevu. Doktorirao je 1983. godine na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Beogradu obranivši disertaciju pod naslovom Vremenska rečenica u savremenom fran ...

                                               

Zvonimir Radeljković

Zvonimir Radeljković je hrvatski književni kritičar, prevoditelj i pjesnik iz BiH. Od 1943. živi u Sarajevu gdje je završio osnovnu školu, gimnaziju i diplomirao na grupi anglistika-germanistika 1967. na Filozofskom fakultetu. Književnu kritiku i ...

                                               

Satori

Satori je japanski naziv za prosvjetljenje. Izraz se koristi u zen budizmu, i predstavlja krajnji cilj zena. Zen bez satorija nije pravi zen, to je još uvijek traženje. Bez satorija zen ne bi postojao - to je, po zenu, ultimativni cilj kojem treb ...

                                               

Zen

Zen je škola unutar mahajana budizma nastala u Kini pod utjecajem taoizma. Kako i samo ime kaže usmjeren je prvenstveno na meditacijsku praksu i u starija su vremena predstavljao je opoziciju isključivo intelektuano/filozofski orijentiranom budizmu.

                                               

Jin i jang

Jin i jang dva su osnovna pojma kineske filozofije. Prikazuju posebno i naizgled nespojive sile prirode, koje se nadopunjuju. Dvojnost je karakteristična za različite grane kineske znanosti, kinesku filozofiju, čini temelje Tradicionalne kineske ...

                                               

Ren

Ren Strpljenje, tolerancija, izdržljivost, samokontrola. Zhen-Shan-Ren "jhun-shahn-ren": Zhen istina, istinitost; Shan ; Ren.

                                               

Umijeće ratovanja

Umijeće ratovanja je kineski vojni traktat koji je u 6. st pr. Kr. napisao Sun Cu. Sastoji od 13 poglavlja, svako od kojih je posvećeno jednom aspektu ratovanja. Dugo je vremena slovilo kao najbolje djelo vojne strategije i taktike svojeg vremena ...

                                               

Argument nevjerovanja

Argument nevjerovanja jest filozofski argument o inkonzistenciji Božje egzistencije i svijeta u kojem ga ljudi ne uspijevaju prepoznati. Sličan je klasičnom argumentu zla u potvrdivanju inkonzistencije svijeta koji postoji i svijeta koji bi posto ...

                                               

Argument slobodne volje

Argument slobodne volje takoder poznat kao paradoks slobodne volje ili teološki fatalizam tvrdi da su sveznanje i slobodna volja inkompatibilni i da je svaki koncept Boga koji utjelovljuje oba ova svojstva stoga inherentno kontradiktoran. Argumen ...

                                               

Djedov paradoks

Djedov paradoks ili paradoks djeda, za koji se smatra da je prvi predstavio pisac znanstvene fantastike René Barjavel, predstavlja paradoks prema kojemu onaj koji, putujući kroz vrijeme, može doći u situaciju da ubije svog biološkog djeda prije n ...

                                               

EPR paradoks

EPR paradoks ili EPR argument, misaoni je pokus kvantne mehanike, nazvan po prvim slovima prezimena Alberta Einsteina, Borisa Podolskog i Nathana Rosena, koji su 1935. osmislili misaoni eksperiment kako bi osporili Kopenhagensku interpretaciju i ...

                                               

Hawkingovo zračenje

Hawkingovo zračenje je oblik zračenja crnog tijela koje pretpostavljeno ispuštaju crne rupe zbog kvantnomehaničkih fenomena u blizini horizonta dogadaja crne rupe. Zračenje je nazvano prema britanskom fizičaru Stephenu Hawkingu koji je još 1974. ...

                                               

Hidrostatički paradoks

Hidrostatički paradoks ili Arhimedov paradoks glasi: Tako je u četiri posude različitih oblika na slici, otvorenih prema istom atmosferskom tlaku p a, gdje je dubina vode H iznad jednakih iznosa površine A, i sila hidrostatičkog tlaka na dno svih ...

                                               

Paradoks

Paradoks jest misao i figura koja u sebi sadrži proturječnost nekoj tvrdnji koja je općeprihvaćena, ili nekom ispravnom zaključku. Paradoks se ne mora odnositi na nešto općeprihvaćeno: dovoljno je da pretpostavka implicira vlastitu negaciju i obr ...

                                               

Paradoks blizanaca

Paradoks blizanaca je misaoni pokus u posebnoj teoriji relativnosti u kojem jedan od dva blizanaca putuje svemirskim brodom brzinom bliskom brzini svjetlosti, dok drugi ostaje na Zemlji. Nakon povratka na Zemlju, blizanac koji je putovao otkriva ...

                                               

Paradoks ljestava

Paradoks ljestava je misaoni pokus u posebnoj teoriji relativnosti u kojem dugačke ljestve gibajući se vodoravno brzinom bliskom brzini svjetlosti bivaju podložne kontrakciji dužine tako da mogu biti smještene u manju garažu.

                                               

Paradoks svemoćnosti

Paradoks svemoćnosti, paradoks svemoći ili paradoks omnipotencije je paradoks koji se bavi pitanjem što to svemoćno biće ne može učiniti, odnosno moguće ograničenosti svemoćnog bića. Prema jezičnom i logičkom odredenju, svemoguće biće je ono biće ...

                                               

Povijest filozofije

Pojam povijest filozofije, zbog dvoznačnosti pojma povijest, ima dvostruko značenje. Označava povijesno zbivanje: razvoj filozofskih ideja kroz povijest, smjenjivanje filozofa, dominantnih filozofskih tema i škola; takoder označava istraživanje t ...

                                               

Renesansna filozofija

Renesansa je period koji je bio u 15. i 16. stoljeću. To je bio prelazni period iz Srednjeg u Novi vijek. U renesansi se ruše okviri skolastike i izgraduje se nova filozofska slika svijeta. Tada se rada smisao za ljepotu prirode, a takoder se bud ...

                                               

Život

Život je oblik postojanja živih bića. S biološkog gledišta život je svojevrsno zbivanje kojim su zahvaćena sva živa bića. Život kao proces sastoji se od mnogobrojnih djelomičnih procesa čije se djelovanje odvija u životnom vijeku jedinke. Od osob ...