ⓘ Free online encyclopedia. Did you know? page 150




                                               

Neutrinska fizika

Neutrinska fizika je grana fizike razvijena krajem 20. stoljeća, pri opisivanju svojstava neutrina i njihova medudjelovanja s drugim subatomskim česticama. Od pretpostavke postojanja neutrina 1930. do njegova otkrića kao čestice proteklo je 25 go ...

                                               

Njihalo

Njihalo je fizikalno tijelo koje se njiše oko ravnotežnoga položaja. Njihanje mogu izazvati gravitacijska sila, elastična sila, električna sila, magnetska sila i drugo. Matematičko njihalo je materijalna točka ovješena o nerastegljivu nit bez mas ...

                                               

Presjek

Presjek je opći, krovni pojam koji obuhvaća više značenja. Pojam presjeka široko se koristi u raznim područjima života i znanosti. Presijecanje, glagolska imenica od glagola presijecati, presjeći iz koje je izveden pojam presjek, fizička je ili a ...

                                               

Procesna fizika

Procesna fizika je spekulativna fizikalna teorija koja pretpostavlja radikalnu reviziju osnovnih pojmova na kojima se temelji fizika. Njen je utemeljitelj, australski fizičar Reginald Cahill zamislio novu znanstvenu paradigmu koja rabi pojam "pro ...

                                               

Ravnoteža

Ravnoteža je stanje mirovanja tijela. U općem smislu, ravnoteža podrazumijeva balans tijela, odnosno sposobnost tijela, da se zadrži u stanju mirovanja ili kretanja. Za tijelo kažemo da je u ravnoteži ako ne mijenja svoj položaj u odnosu na refer ...

                                               

Silnice

Silnice su zamišljene crte, sa strelicama ili bez njih, kojima se predočuju različita svojstva fizikalnih polja. Silnice se pružaju u smjeru djelovanja sila, a njihova gustoća opisuje jakost polja. Okomite su na ekvipotencijalne plohe. Silnice ko ...

                                               

Specifična toplina

Specifična toplina je količina topline koju treba dovesti jedinici količine neke tvari da bi temperatura tvari porasla za neku jedinicu temperature. Obično se izražava kilogramom tvari nekog tijela i za porast temperature od 1 K, odnosno za 1°C, ...

                                               

Spektroskopija

Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova medudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticam ...

                                               

Standardni tlak i temperatura

Standardni tlak i temperatura prihvaćeni su uvjeti za eksperimentalna mjerenja u znanosti, sa svrhom olakšanog usporedivanja različitih podataka. Standardi su se tijekom povijesti mijenjali, a danas su najprihvaćeniji su oni koje su donijeli IUPA ...

                                               

Teorija kaosa

Teorija kaosa opisuje ponašanje nekih nelinearnih dinamičkih sustava u matematici i fizici koji se pod odredenim uvjetima ponašaju na prividno nepredvidljiv način.

                                               

Terminalna balistika

Terminalna balistika je podpodručje balistike koje proučava stanje projektila kada pogodi metu. Proučava fenomene interakcije izmedu projektila i cilja. Najčešće se odnosi na zaustavnu moć kada je riječ o čovjeku ili drugim živim metama. U slučaj ...

                                               

Termografija

Infracrvena termografija, termalno snimanje, termografsko snimanje, ili termalni video, je tip znanosti infracrvenog snimanja. Termografske kamere opažaju zračenje u infracrvenom pojasu elektromagnetskog spektra i stvaraju snimke tog zračenja koj ...

                                               

Tijelo (fizika)

Tijelo ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju. Može biti kruto, elastično ili plastično. Kruto tijelo je idealno tijelo, u kojem je medusobni položaj čestica stalan, tako da se oblik ne mo ...

                                               

Toplinska ravnoteža

Toplinska ravnoteža je toplinsko stanje sustava ili odnos stanja dvaju ili više sustava. Sustav je u toplinskoj ravnoteži ako sve njegove sastavnice imaju istu temperaturu, a dva su sustava u toplinskoj ravnoteži, ako su im temperature jednake. S ...

                                               

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature, odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine. Primjer toplinskog zrače ...

                                               

Tvar

Tvar je pojavni vid materije koji se očituje kao odredena masa i obujam, tj. organizirani skup čestica. Tvar treba razlikovati od energije i valova. U tvar spadaju elementarne čestice kvarkovi i leptoni te nukleoni, atomske jezgre, atomi, molekul ...

                                               

Ultraljubičasta katastrofa

Ultraljubičasta katastrofa ili Rayleigh-Jeansova katastrofa je pojam iz klasične fizike. Predvidanja klasične fizike kasnog 19. stoljeća i s početka 20. stoljeća bila su da će idealno crno tijelo pri toplinskoj ravnoteži emitirati zračenje beskon ...

                                               

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja. U suvremenoj kvantnoj teoriji polja vakuum je ispunjen kvantnim fluktuacijama. U tehnici se pojam vakuum ovisno o području primjene koristi za veliki raspon ...

                                               

Vektorsko polje

U matematici i fizici vektorsko polje je polje koje svakoj točki lokalno Euklidskog prostora pridružuje vektorsku veličinu. U fizici, primjeri vektorskih polja su polje brzina čestica u fluidu ili električno i magnetsko polje. Za razliku od njih, ...

                                               

Voltin niz

Voltin niz, Voltin učinak ili Voltin efekt je pojava električnog napona na dodirnim površinama dvaju različitih metala, koju je A. Volta otkrio 1793. Ako se dvije fino polirane ploče, na primjer od cinka i bakra, s izoliranim dršcima, polože jedn ...

                                               

Vrijeme (fizika)

Vrijeme, u fizici, je temeljna fizikalna veličina koja obilježava trajanje zbivanja ili razmak izmedu dvaju dogadaja. Vrijeme omogućuje razlikovanje dvaju inače potpuno istih dogadaja u istoj točki prostora. Razmak izmedu tih dogadaja služi kao o ...

                                               

Zeemanov učinak

Zeemanov učinak ili Zeemanov efekt je pojava razlaganja spektralnih linija atoma u magnetskom polju. Razlikujemo: iskrivljeni ili inverzni Zeemanov učinak ako se razlažu apsorpcijske linije, i nepravilni ili anomalni Zeemanov učinak kada se razla ...

                                               

Zračenje crnog tijela

Zračenje crnog tijela je toplinsko elektromagnetsko zračenje neprozirnog, nereflektirajučeg, idealiziranog crnog tijela u termodinamičkoj ravnoteži sa okolinom. Spektar i jakost zračenja takvog tijela regulira samo njegova temperatura. Pojam zrač ...

                                               

Amplituda

Amplituda je u fizici najveći otklon od srednje vrijednosti veličine kojom se opisuje val ili titranje. Vrijednost se amplitude izražava u istim mjernim jedinica kojima se izražava i vrijednost te fizikalne veličine. Kod harmonijskog titranja opi ...

                                               

Apsorpcijski koeficijent

Apsorpcijski koeficijent, koeficijent apsorpcije, upojnost ili apsorbancija je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje svojstvo optičkoga sredstva da apsorbira elektromagnetske valove. Apsorpcijski koeficijent je omjer apsorbiranoga Φ a i ...

                                               

Brzina

Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka giba, tj. mijenja položaj. Obilježava se malim slovom v, koji je početno slovo latinske riječi za brzinu, velocitas. Mjerna jedinica za brzinu u SI sust ...

                                               

Daltonova atomska teorija

Johna Daltona možemo smatrati ocem moderne kemije. Prvi je postavio postulate na kojima se može graditi kemijska znanost a prestaje biti filozofija. Od grčkih filozofa Leukipa i Demokrita preuzeo je pojam "atom". Na radovima A. L. Lavoisiera, Jos ...

                                               

Divergencija polja

U vektorskoj analizi divergencija je operator kojim se odreduje jakost izvorā vektorskog polja po prostoru. Vektorsko polje je funkcija koja svakoj točki prostora pridružuje vektor. U fizici, primjeri vektorskih polja su polje brzina čestica u fl ...

                                               

Djelotvornost

Djelotvornost, iskoristivost, učinkovitost ili korisnost je fizikalna veličina koja opisuje energijsko djelovanje nekog sustava. Omjer je izlazne energije, snage ili rada i istovrsne ulazne veličine nekoga procesa, uredaja, stroja, postrojenja il ...

                                               

Dubina

Dubina je mjera vertikalne udaljenosti ispod horizontalne ravnine. Visina je sličan pojam, ali iznad horizontalne ravnine. Mjeri se po vertikalnoj osi od početne do željene točke. Dubina ima mnogo značenja. U tehnologiji, postoji dubina rupe u od ...

                                               

Duljina

Duljina je osnovna fizikalna veličina kojom se opisuje prostorna udaljenost dviju točaka. Mjerna je jedinica duljine metar. Mnoge posebne duljine imaju i posebne nazive: debljina, dubina, polumjer, pomak, prijedeni put, promjer, širina, udaljenos ...

                                               

Električna pokretljivost

Električna pokretljivost, pokretljivost nositelja električnoga naboja ili električna mobilnost je fizikalna veličina koja opisuje prosječnu brzinu gibanja čestica nabijenih električnim nabojem u pravcu električnoga polja, količnik brzine zanošenj ...

                                               

Električni induktivitet

Električni induktivitet, induktivnost ili induktivitet je fizikalna veličina koja opisuje svojstvo električnog vodiča da se opire promjeni jakosti električne struje, osobito izraženo kod električnih zavojnica. Električni induktivitet je količnik ...

                                               

Elektronvolt

Elektronvolt mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici. Definirana je kao kinetička energija koju primi elektron ubrzan električnim poljem kroz potencijalnu razliku od 1 V u vakuumu. Prema tome, 1 V pomnožen s ele ...

                                               

Entalpija

Entalpija je termodinamička funkcija stanja ravnoteže sustava, koja je zbroj unutrašnje energije U i umnoška tlaka p i obujma V sustava i dana je izrazom: H = U + p ⋅ V {\displaystyle H=U+p\cdot V} Entalpiju kao funkciju stanja sustava izveo je i ...

                                               

Frekvencija

Frekvencija je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena. Jednaka je obrnutoj vrijednosti trajanja jednog od ponavljajućih dogadaja, perioda T, to jest: f = 1 T {\displaystyle f={\frac {1}{T}}} Mj ...

                                               

Gibbsova slobodna energija

Gibbsova slobodna energija, Gibbsova energija, Gibbsov potencijal ili slobodna entalpija je fizikalna veličina koja opisuje oslobodenu ili apsorbiranu energiju u nekom povratnom procesu koji se odvija pri stalnoj temperaturi T i tlaku p. Definira ...

                                               

Gustoća

Gustoća je fizikalna veličina odredena kao količnik mase m i obujma V nekog tijela ili kemijske tvari: ρ = m V {\displaystyle \rho ={m \over V}} Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to ...

                                               

Gustoća električne struje

Gustoća električne struje je vektorska fizikalna veličina koja opisuje tok električne struje po ploštini presjeka električnog vodiča, a smjer joj se podudara sa smjerom gibanja pozitivnih električnih naboja: J = ρ ⋅ v {\displaystyle \mathbf {J} = ...

                                               

Gustoća električnoga naboja

Gustoća električnoga naboja je fizikalna veličina koja opisuje električni naboj ili količinu elektriciteta po duljini l: λ = Q l {\displaystyle \lambda ={\frac {Q}{l}}\,\quad } ploštini S: σ = Q S {\displaystyle \sigma ={\frac {Q}{S}}\,\quad } il ...

                                               

Gustoća zraka

Gustoća zraka je masa zraka po jedinici obujma Zemljine atmosfere. Gustoća zraka se smanjuje s povećanjem nadmorske visine, budući se i tlak zraka smanjuje. Ona se mijenja i sa promjenom temperature i vlažnosti zraka. Gustoća zraka na razini mora ...

                                               

Impuls sile

Impuls sile, u mehanici, je vektorska fizikalna veličina odredena kao umnožak sile i vremena tijekom kojeg je ta sila djelovala. Matematički se računa kao: I → = F → ⋅ t {\displaystyle {\vec {I}}={\vec {F}}\cdot t} ili, u integralnom obliku, ako ...

                                               

Ionski radijus

Ionski radijus je polumjer aniona i kationa u kristalnoj rešetki ionskog spoja, na osnovi pretpostavke da su ioni sfernog oblika odredene veličine. Udaljenost izmedu jezgara susjednih iona u kristalnoj rešetki odreduje se difrakcijom x-zraka. Raz ...

                                               

Jakost leće

Jakost leće ili optička moć je fizikalna veličina koja opisuje prelamanje zraka svjetlosti u optičkoj leći. Za tanke je leće jednaka recipročnoj vrijednosti žarišne daljine f: j = 1 f {\displaystyle j={\frac {1}{f}}} Mjerna jedinica jakosti leće ...

                                               

Količina gibanja

Količina gibanja ili zalet je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a odredena je kao umnožak mase m i brzine v → {\displaystyle {\vec {v}}} tijela: p → = m ⋅ v → {\displaystyle {\vec {p}}=m\cdot {\vec {v} ...

                                               

Konstanta

Konstanta ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti. Apsolutna konstanta ne mijenja se pri bilo kakvoj promjeni uvjeta, nego ima stalnu vrijednost, na primjer gravitacijsk ...

                                               

Konstanta raspada

Konstanta raspada je fizikalna veličina koja opisuje brzinu radioaktivnoga raspada uzorka radioaktivne tvari. Konstanta raspada je obrnuto razmjerna vremenu poluraspada: λ = ln ⁡ 2 T 1 / 2 {\displaystyle \lambda ={\frac {\ln 2}{T_{1/2}}}} ili pri ...

                                               

Kritična veličina

Kritična veličina je vrijednost pojedine fizikalne veličine kod koje se, uz odredene uvjete, zbiva odredena fizikalna promjena. Kritična veličina može biti fizikalna konstanta u graničnom stanju ravnoteže izmedu dviju faza. Neke kritične veličine ...

                                               

Kutna brzina

Kutna brzina, brzina rotacije ili kružna frekvencija je brzina promjene kuta kojim se opisuje položaj tijela pri kružnom gibanju oko središta vrtnje. Ako se polumjer kružnice koji prati odredenu točku na tijelu koje se okreće u kratkom vremenu d ...

                                               

Kutna frekvencija

Kutna frekvencija ili kružna frekvencija je mjerna veličina kojom se kod periodičkih pojava kao što su jednoliko kružno gibanje i harmonijsko titranje izražava brzina promjene faznog kuta izraženog u radijanima: ω = d θ d t {\displaystyle \omega ...